{"id":27,"date":"2012-03-17T15:29:37","date_gmt":"2012-03-17T14:29:37","guid":{"rendered":"http:\/\/blogspot11.com\/smileyoo\/?p=27"},"modified":"2022-01-05T16:18:11","modified_gmt":"2022-01-05T15:18:11","slug":"ovo-mozda-niste-znali-o-kubi-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/2012\/03\/17\/ovo-mozda-niste-znali-o-kubi-2\/","title":{"rendered":"OVO MO\u017dDA NISTE ZNALI &#8211; O KUBI"},"content":{"rendered":"\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>\n<figure><a href=\"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/files\/2012\/03\/Indians.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-5 size-medium\" src=\"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/files\/2012\/03\/Indians-300x199.jpg\" alt=\"Starosedeoci Kube pre Kolumba\" width=\"300\" height=\"199\" srcset=\"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/files\/2012\/03\/Indians-300x199.jpg 300w, https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/files\/2012\/03\/Indians-451x300.jpg 451w, https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/files\/2012\/03\/Indians.jpg 800w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/figure><div align=\"justify\">Pre Kolumba Kubu su nastanjivala indijanska plemena, procenjuje se da je 1492. bilo oko pola milona stanovnika. Kolumbo je o njima imao ovakav prvi utisak (prema njegovim zapisima): &#8220;Trgovali smo sa njima i oni su nam dobrovoljno davali sve \u0161to imaju&#8230; Uga\u0111ali su nam sa odu\u0161evljenjem&#8230; Oni su vrlo blagi i ne znaju za zlo, kod njih nema kra\u0111a i ubistava&#8230; Uveren sam da na celom svetu nema boljih ljudi&#8230; Oni vole svoje susede kao sebe, govore najlep\u0161e na svetu, blagi su i uvek nasmejani.&#8221; \u0160panci su nakon svog dolaska i progla\u0161avanja Kube svojom teritorijom uveli starosedeocima interesantna pravila: svaki stanovnik preko 14 godina morao je da donese propisanu koli\u010dinu zlata svaka tri meseca, ili u nedostatku zlata 25 funti predenog pamuka. Ako ovo nije bilo ispo\u0161tovano odsekli bi im ruke i ostavili da iskrvare do smrti. 60 godina nakon dolaska \u0160panaca preostalo je svega nekoliko hiljada pripadnika starosedelaca, a ostali su ubijeni ili umrli od malih boginja i gladi.<\/div>\n<\/li><li>\n<div align=\"justify\">Amerika je vi\u0161e puta poku\u0161ala da kupi Kubu od \u0160panije. Poznati su poku\u0161aji 1848. godine (nu\u0111eno 100 miliona dolara), 1852. (nu\u0111eno 120 miliona dolara), 1854. (nu\u0111eno 130 miliona dolara), 1859. i 1896. godine. Iako je \u0160panija svaki put ponudu odbila, Amerikanci su ulagali u poslove na Kubi (ve\u0107inom u proizvodnju \u0161e\u0107era i duvana) i njihove investicije su 1895. godine dostigle 50 miliona dolara.<\/div>\n<\/li><li style=\"text-align: justify\">Kubanska borba za samostalnost kulminirala je krajem 19. veka. Godine 1898. izbili su nemiri u Havani, a Amerikanci, da bi &#8220;osigurali bezbednost&#8221; svojih gra\u0111ana na Kubi poslali su bojni brod <em>USS Maine<\/em> na lice mesta. Me\u0111utim <em>USS Maine<\/em> je potopljen nakon eksplozije zbog nepoznatog uzroka. Amerika je odmah optu\u017eila \u0160pance za zaveru, iako su ovi imali najmanje razloga da ih uvla\u010de u konflikt. Ameri\u010dka \u017euta \u0161tampa izve\u0161tavala je o nevi\u0111enim zverstvima koja \u0160panci \u010dine na Kubi. Kada je vlasnik novina <em>William <\/em><em>Hearst&nbsp;<\/em>dobio izve\u0161taj od svog fotografa da na Kubi ne mo\u017ee da napravi fotografije koje bi to potkrepile, javio mu je: &#8220;Ti mi samo obezbedi fotografije, a ja \u0107u obezbediti rat&#8221;. Rat je po\u010deo u aprilu 1898. Amerikanci su usput &#8220;oslobodili&#8221; i Filipine i Portoriko od \u0160panije, a mir je potpisan u avgustu 1898.<\/li><li>\n<div lang=\"sh-YU\" align=\"justify\">1902. godine 80% rudnika na Kubi dr\u017eale su ameri\u010dke kompanije, kao i najve\u0107i deo \u0161e\u0107erana i fabrika duvana. 1905. godine 10% kubanskog zemlji\u0161ta bilo je u vlasni\u0161tvu ameri\u010dkih gra\u0111ana.<\/div>\n<\/li><li>\n<div lang=\"sh-YU\" align=\"justify\">Osmo\u010dasovno radno vreme na Kubi je uvedeno 1933. godine, mnogo pre nego u drugim zemljama, a radnici su imali ve\u0107a prava i beneficije. 1958. godine prose\u010dna plata industrijskih radnika na Kubi je bila po visini na osmom mestu u svetu (uzgred to je prouzrokovalo ekonomsku stagnaciju i pove\u0107anje nezaposlenosti zbog nekonkuretne proizvodnje i smanjenja investicija). Plata poljoprivrednika je bila ve\u0107a nego u Danskoj, Zapadnoj Nema\u010dkoj, Belgiji i Francuskoj. Bruto nacionalni proizvod je bio na nivou Italije, a ve\u0107i nego u Japanu. Odgovarao je otprilike \u0161estini bruto proizvoda SAD. U to vreme Kuba je imala po glavi stanovnika najve\u0107u potro\u0161nju mesa, povr\u0107a, \u017eitarica, automobila, telefona, radio aparata. Po broju televizora po glavi stanovnika bila je na petom mestu u svetu. Havana je bila \u010detvrti najskuplji grad na svetu krajem pedesetih i imala je vi\u0161e bioskopa nego Njujork. Zdravstvo je bilo veoma razvijeno, sa vi\u0161e doktora po glavi stanovnika nego Velika Britanija. Smrtnost novoro\u0111en\u010dadi je bila manja nego u Francuskoj, Belgiji, Zapadnoj Nema\u010dkoj, Austriji, Izraelu, Japanu, Italiji, \u0160paniji i Portugaliji. Srazmerno ulaganje u obrazovanje je bilo najve\u0107e u Latinskoj Americi, a pismenost je bila oko 80%, \u0161to je bilo vi\u0161e nego u \u0160paniji.<\/div>\n<\/li><li>\n<div lang=\"sh-YU\" align=\"justify\">1970. godine nezaposlenost je postala problem na Kubi. Problem je re\u0161en tako \u0161to je progla\u0161ena nezakonitom. Alternativa je bila odlazak u Afriku i pomo\u0107 oslobodila\u010dkim pokretima u afri\u010dkim zemljama.<\/div>\n<\/li><li>\n<div align=\"justify\">1982. godine Kuba je po snazi i opremljenosti bila druga vojna sila u Latinskoj Americi (odmah posle Brazila).<\/div>\n<\/li><li>\n<div lang=\"sh-YU\" align=\"justify\">Deo Atlantskog okeana izme\u0111u dve najbli\u017ee ta\u010dke izme\u0111u Kube i Floride poznat je po jakim strujama i velikom broju ajkula (poznat i kao &#8220;svetska prestonica ajkula&#8221;). Ipak, od 1959. do 1993. godine oko 1.2 miliona Kubanaca (10% populacije) je prebeglo u SAD, uglavnom u malim \u010damcima i splavovima. Izuzetak je period od 1965. do 1971. kada su, prema sporazumu izme\u0111u Kube i SAD, uspostavljeni &#8220;slobodni letovi&#8221;, pa je oko 250,000 Kubanaca &#8220;odletelo&#8221; avionima. Sli\u010dno se desilo i 1980. godine, kada je u \u0161estomese\u010dnom periodu oko 125,000 Kubanaca legalno otplovilo brodovima u SAD. Me\u0111u ovih 125,000 bio je veliki broj kriminalaca i psihijatrijskih slu\u010dajeva, kasnije je otkriveno da je kubanska vlada iskoristila ovu priliku da se oslobodi nepo\u017eeljnih pojedinaca.<\/div>\n<\/li><li>\n<div lang=\"sh-YU\" align=\"justify\">Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, uslovi \u017eivota na Kubi su se znatno pogor\u0161ali, jer je &#8220;presu\u0161ila&#8221; pomo\u0107 velike sile, a Amerikanci su, u \u017eelji da to iskoriste i pomognu da Kastro \u0161to pre padne, jo\u0161 poo\u0161trili trgovinski embargo. Kubanska ekonomija, orijentisana na svega nekoliko proizvoda i nekoliko kupaca, bila je paralizovana, a glad je bila masovno prisutna. Iz zoo vrta u Havani nestao je bafalo, nekoliko paunova i drugih ve\u0107ih ptica, a ni doma\u0107e ma\u010dke nisu bolje pro\u0161le. Me\u0111utim Fidel Kastro je tada otvorio zemlju za turizam i dozvolio zajedni\u010dka ulaganja sa stranim kompanijama.<\/div>\n<\/li><li>\n<div lang=\"sh-YU\" align=\"justify\">2005. godine pored nacionalne valute pezos Kuba je uvela jo\u0161 jednu valutu &#8211; konvertibilni pezos. Njegov kurs u odnosu na dolar je 1:1, ali za zamenu se pla\u0107a taksa od 10% (samo za dolar).<\/div>\n<\/li><li>\n<div align=\"justify\">I posle Kastra &#8211; Kastro. Fidel se 2006. iz zdravstvenih razloga povukao iz javnosti, a 2007. njegov brat Raul Kastro preuzeo je predsedni\u010dku du\u017enost.<\/div>\n<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Sponzor bloga: <a href=\"http:\/\/www.advertease.rs\/\">advertease<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pre Kolumba Kubu su nastanjivala indijanska plemena, procenjuje se da je 1492. bilo oko pola milona stanovnika. Kolumbo je o njima imao ovakav prvi utisak (prema njegovim zapisima): &#8220;Trgovali smo sa njima i oni su nam dobrovoljno davali sve \u0161to imaju&#8230; Uga\u0111ali su nam sa odu\u0161evljenjem&#8230; Oni su vrlo blagi i ne znaju za zlo, &hellip; <a class=\"read-excerpt\" href=\"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/2012\/03\/17\/ovo-mozda-niste-znali-o-kubi-2\/\">Continue reading <span class=\"meta-nav\">&raquo;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-27","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-around-the-world"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":86,"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27\/revisions\/86"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/blogspot011.com\/smileyoo\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}